Gotovo 55 godina od oslobaðanja Aušvica, u Stokholmu je vlada Kraljevine Švedske organizovala Meðunarodni forum o Holokaustu. Uz predstavnike 46 država, na nivou predsjednika država ili vlada, bila je prisutna i delegacija Bosne i Hercegovine, koju je predvodio kopredsjedavajuæi u Vijeæu ministara dr. Haris Silajdžiæ. U delegaciji su, na lièni poziv Švedske vlade uzeli uèešæa i èlanovi naše zajednice Dragica Levi, Igor Rajner i Jakob Finci.
Sam Forum je radio u plenumu, te je paralelno održano nekoliko wokrshopova na kojima su i naši predstavnici uzeli aktivnog uèešæa, rasporedivši se na one u kojima se govorilo o muzejskoj prezentaciji Holokausta, kako poduèavati djecu o Holokaustu, te o teološkoj i etièkoj dimenziji diskusija o Holokaustu.
Veæi dio govornika je, pored zadovoljstva što se takav skup održava, postavio pitanje je li trebalo èekati 55 godina na ovakav skup, ili smo o tome mogli govoriti i ranije?
Inaèe, vlada Švedske je veæ prije koju godinu, nakon konstatacije da veliki procenat uèenika (èak 30%?!?) ne zna ništa o Holokaustu, štampala brošuru na švedskom, engleskom te na jezicima gotovo svih veæih imigrantskih grupa u Švedskoj gdje je objašnjeno šta je Holokaust, šta je dovelo do Holokausta, te kakve je tragiène posljedice imao za Jevreje, a i za cijelo èovjeèanstvo. Na veliko iznenaðenje i samih pokretaèa ove ideje, brošuru je tražilo i dobilo èak 800.000 švedskih domaæinstava, tako da je uspjeh prevazišao i najoptimistièkija oèekivanja organizatora.
U plenarnom djelu zasjedanja, u kome su govorili kopredsjedavajuæi skupa, nobelovac Eli Wisel i direktor Jad Vashema Jehuda Bauer, uèestvovali su i šefovi delegacija, ukljuèujuæi i dr. Silajdžiæa, èije je izlaganje naša štampa detaljno prenijela, a koje je naišlo na odobravanje svih prisutnih, pogotovo opaska da je Holokaust bio jedan, ali da se genocidi nastavljaju do današnjih dana, ukljuèujuæi ovaj tekuæi pred našim oèima u Èeèeniji. Podržao je ideju da se o Holokaustu treba govoriti, te da je Bosna i Hercegovina spremna da podrži takav program.
Predsjednik švedske vlade, Goran Persson, pokretaè ove inicijative, je u sklopu Foruma održao pored pozdravnog i dirljiv govor u glavnoj sinagogi Štokholma, koja je bila prepuna i koja je na nogama pozdravila  èovjeka koji je u zemlji koja je bila neutralna za vrijeme drugog svetskog rata pokrenuo tako znaèajnu akciju.
Treba li spomenuti da je uèešæe na skupu, meðu ostalim državnicima uzeo i predsjednik vlade Izraela Ehud Barak, koji nije propustio priliku da se osvrne na jaèanje desnièara u Evropi, apostrofirajuæi Austriju i ulazak Hajderove stranke u vladajuèu koaliciju.
Prije samog foruma, održan je sastanak proširene egzekutive Svjetskog Jevrejskog kongresa, što je bila dobra prilika za susret sa starim poznanicima, izvršnim direktorom Claims Conference Gideonom Taylorom, te gospodinom Eli Spaniæem, zaduženiom u WJRO (Svjetskog Jevrejskoj organizaciji za restituciju) za švajcarski fond. Naravno, susret sa delegacijama iz Zagreba i Beograda je iskorišten za daljnje dogovore o narednom susretu na Bracu, te nasoj redovnoj saradnji, a nije izostao ni susret sa predstavnicima ECJC (Evropski savjet Jevrejskih opština) i Evropskog Jevrejskog kongresa.
Po povratku, ostalo je da se dogovorimo kako sa rijeèi preæi na djela. Naravno, o Holokaustu se u Bosni i Hercegovini zna, ali sigurno ne dovoljno i isto tako, sigurno je da u raznim udžbenicima istorije, historije ili povijesti djeca u našoj zemlji o tome ne uèe dovoljno.
Ideja je, da se u sastavu Muzeja Jevreja Bosne i Hercegovine, realizuje stalna postavka o Holokaustu, gdje bi, pored 9.500 sarajevskih Jevreja, naravno šire obradili i stradanje Jevreja, kao i uopšte stradanja za vrijeme nacistièke vlasti u Evropi. Od ideje do realizacije put je dug, ali kako kaže stara kineska poslovica, i najduži put poèinje prvim korakom.
Nadajmo se da je štokholmski forum prvi korak na tom dugom, ali neophodnom putu, jer ko ne uèi iz istorije - èesto ponovo plaæa cijenu svog neznanja.